Uređenje grada Vinkovaca povodom Vinkovačkih jeseni.

Ocjenjuje stručno prosudbena komisija Turističke zajednice grada Vinkovaca.

--------------------------------------

Duga je i napaćena povijest kićene Slavonije. Zaštita i skrb o neprocjenjivim tradicijskim vrijednostima cilj je višegodišnjeg djelovanja

TURISTIČKE ZAJEDNICE GRADA VINKOVACA

Godinama provode projekte vidljivog veličanja bogate povijesti, kulture, gospodarstva i očuvanja tradicijskih vrednota. Očuvanje hrvatske kulturne baštine važno je radi naše i još više radi generacija koje dolaze. Tradicijska kultura njeguje se, čuva i produžuje kontinuitetom suvremenoga života koji prikazuje svoju prošlost preko brojnih priredbi i manifestacija. Turistička zajednica Grada Vinkovaca na različite načine podržava, sudjeluje ili sama organizira: Vinkovačke jeseni, Konji bijelci, Mladost i ljepota Slavonije, Zimski šokački divani, Sijelo pučkih pisaca, Vinkovački fijaker, Vinkovački karneval, Pčelarski dani, Sajam zdravlja, Zlatna jabuka, Festival glumca…

Ponuda Turističke zajednice Grada Vinkovaca odiše puninom obilja i putnike namjernike poziva u svijet čudesna bogatstva i raskošne zemlje. Od početna tri tradicijski uređena izloga aktivnost je pridonijela takvoj raskoši da Vinkovci u danima Vinkovačkih jeseni gotovo i nemaju kutka u kojemu ne ćemo ugledati dio bogate kulturne tradicijske nošnje, alata, oruđa, tambura, zanata, namještaja, nakita, ručnih radova. Sve očuvane starine Vinkovčani rado izlože ispred svojih kuća, okućnica, u parkovima kao i u svim poslovnim i privatnim prostorima. Sve ove ljepote dobrodošlica su domaćim i stranim gostima, a važan je sadržaj aktivnosti stručni obilazak i ocjenjivanje ugostiteljskih objekata, izloga, vrtića, škola, domova, okućnica, balkona i trgova. Ovim projektom obuhvaćena je i akcija ZELENI CVIJET u okviru ekološko edukativnog projekta Hrvatske turističke zajednice ''Volim Hrvatsku – VIŠE CVIJEĆA, MANJE SMEĆA''.

VINKOVCI su jedan od najstarijih gradova u Europi i svijetu, a govoriti o povijesti Vinkovaca znači 9000 godina neprekidnoga života grada gdje su se smjenjivale populacije sa svojim kulturnim obilježjima, običajima, vjerovanjima… Zahvaljujući svojoj povijesti i tradiciji, Vinkovci su postali kulturno i gospodarsko središte, a ugled grada podizali su mnogobrojni znanstvenici, umjetnici, književnici, stručnjaci, obrtnici i građani koji su na razne načine utkali sebe u grad. Prva nalazišta potječu od NEOLITIKA – MLAĐEG KAMENOG DOBA (5300.-4250. god. pr. Krista), zatim SOPOTSKA KULTURA (4250.-3350. god. pr. Krista), ENEOLITIK – BAKRENO DOBA (3350.-3100. god. pr. Krista), BRONČANO DOBA (2300.-1800. god. pr. Krista), HALŠTAT – STARIJE ŽELJEZNO DOBA (1000.-350. god. pr. Krista), LATEN – MLAĐE ŽELJEZNO DOBA (350. god. pr. Krista), RIMSKO RAZDOBLJE – COLONIA AURELIA CIBALAE (198.-217.). Cibale su imale vodovod i kanalizaciju, trg-forum, terme, hram, trgovine, žitnice i obrtničke objekte, cestovne i vodene prometnice. Dobro se živjelo u Cibalama. Štovali su se kultovi Jupitera, Minerve ali mnogobrojni kršćanski simboli ukazuju na rano prihvaćanje kršćanstva. U 3. st. osnovana je biskupija na čelu s biskupom Euzebijem. U Cibalama su rođena dva rimska cara Valentinijan I. (364.-375.) rođen 321. god. i njegov brat Valens (364.-378.) rođen 328. god. U drugoj polovici 4. st. dolaze germanski narodi, a ovaj prostor naseljavaju Gepidi do 567. god. kada ih ugrožavaju Langobardi, a zatim Avari i Slaveni. Temelji ranoromaničke crkvice Sv. Ilije iz 1100. god. na Meraji odgovaraju starohrvatskim crkvicama. Na dijelu ove crkve nastaje crkva Sv. Ilije na prijelazu 13. u 14. st. kada se oblikuje istoimeno naselje, a od 1422. god. pojavljuje se kao Winkowcz. Utjecaj na ime naselja imala je posveta glavnog oltara Sv. Vinku. Dolaskom Turaka 1529. god. naselje Sv. Ilija je opustošeno, a stanovništvo se razbježalo. Krajem 17. st. Turci napuštaju ove krajeve koji ulaze u sustav Vojne krajine. Naseljavanje postaje intenzivnije nakon 1750. god. kada Vinkovci postaju sjedište 7. brodske pukovnije. U drugoj polovici 18. st. Vinkovci počinju dobivati današnji oblik. Gradi se barokna crkva 1772. god. Župna crkva bila je posvećena Sv. Ivanu Nepomuku sve do 1972. god. kada je u znak sjećanja na prvoga biskupa Euzebija i mučenika Poliona posvećena prvim kršćanskim mučenicima. Preseljenjem gimnazije iz Petrovaradina 1779. godine Vinkovci postaju gospodarsko i kulturno središe u kojem su djelovali: Matija Antun Reljković, Izidor Kršnjavi, Josip i Ivan Kozarac, Joza Ivakić, Josip Runjanin, Ivan Domac, Vanja Radauš, Slavko Kopać, Slavko Janković, Oton Kučera, ban Josip Šokčević, Mato Medvedović... Nakon I. svjetskog rata i raspada Monarhije Vinkovci ulaze u sastav Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, a status grada dobivaju 1922. god. Grb grada izrađen je po nacrtu Mate Medvedovića. U II. svjetskom ratu Vinkovčani se uključuju u borbu protiv fašizma. U vrijeme socijalističke Jugoslavije postaju važno prometno čvorište. U borbi za nacionalnu i gospodarsku samostalnost, izazvani srpskom agresijom, stanovnici su sudjelovali u Domovinskom ratu oslobađajući zaposjednute dijelove samostalne Republike Hrvatske. Danas se Vinkovci obnavljaju i razvijaju u gospodarsko i kulturno središte.

Kalendar ORION pronašao je prof. Durman u Vinkovcima 1976. godine, prilikom kopanja temelja za sklonište hotela Slavonija. To je najstariji europski kalendar i tako vrijedan arheološki nalaz nema nitko u Europi. Danas imamo PJEŠAČKU ZONU s ornamentikom najstarijeg europskog, pa i svjetskog kalendara. Pješačka zona prirodni je dio simboličkog svemira i zviježđa koje su oko nas, a pješačka zona i park na Trgu bana J. Šokčevića omeđeni: gimnazijom koja predstavlja znanje; crkvom koja simbolizira vječnost, zgradom muzeja koji označava tradiciju, te prometnicom koja označava tranzit, vezu, život. Orion u pješačkoj zoni Vinkovaca predstavlja ponos svih Vinkovčana što su iz grada koji ima kontinuitet života 9000 godina.

VINKOVAČKE JESENI manifestacija su xizvornogfolklora od nacionalnog značaja i najveća u ovom dijelu Europe koja obuhvaća gospodarska, kulturna, turistička, sportska događanja. Osnovana je prije 46. godina i postala je izraz kulturne baštine naroda i narodnosti vinkovačkog kraja i cijele Hrvatske. Vinkovačke jeseni izašle su iz duše slavonskoga čovjeka, ljepote ove ravnice čuvaju od zaborava selo, narodne običaje, glazbenu baštinu, narodne nošnje… One su originalan popularno-znanstveni skup izvorne narodne kulture, potiču njegovanje bogate kulturne baštine na osobit način svirkom i pjesmom, istinski zbližavaju ljude, pridonose očuvanju narodnih običaja, uređenju grada i okoliša…

VINKOVCI SU NAJLJEPŠI GRAD NA SVIJETU DOBRIH, VRIJEDNIH, PAMETNIH I POŠTENIH LJUDI KOJI NEPREKIDNO RADE NA RAZVOJU TURIZMA ČUVAJUĆI KULTURNU I TRADICIJSKU BAŠTINU UREĐENJEM SVOGA GRADA.